Vlaga, tačnije, prva pomisao na nju uglavnom  stvara u glavi sliku stare, zagušljive kuće, neretko podruma. Mnogo je onih kojima je ona pokvarila atmosferu u domu, udobnost i opuštenost. Bez sumnje, reč je o problemu koji itekako može da utiče kako na sam dom tako i na zdravlje ukućana.

Kondenzacija, odnosno vlaga u domu, može da izazove veliku štetu koju ne žele da iskuse čak ni oni koji sa vlagom nikad nisu imali problema. Oni koji su imali tu priliku da se sa njom „bliže upoznaju“ posebno prezaju od mogućnosti da se ti problemi ponovo jave.

Vlaga i savremeni život

Definitivno, problemi koji kondenzacija izaziva direktno su povezani sa potrebom ljudi da borave u toplim, komfornim prostorijama koje čuvaju energiju. Recimo, nije retko potkrovlje koje ima dobro izolovane zidove, plafone, vrata i prozore. U tim slučajevima prostorije jesu toplije, dok je ventilacija poprilično ograničena. To znači da vodena para, koja nastaje tokom redovnih aktivnosti ne može slobodno da izađe iz prostorije što direktno utiče na kondenzaciju. Takođe, to povećava rizik da se pojave buđ, ali i alergijske reakcije organizma.

Zanimljiva informacija: porodica koja broji 4 člana dnevno proizvede oko 10 litara tečnosti u toku svojih svakodnevih aktivnosti poput. Pored kupanja, pranja veša, peglanja, naravno grejanja, tu je i disanje.

Vlažnost vazduha

Veoma važna stvar kada je u pitanju zatvoreni prostor jeste kvalitet vazduha. U domu je bitno obratiti pažnju na vlažnost u vazduhu, jer u slučaju da ona padne ispod određenog nivoa, mogu se javiti respiratorni problemi. Vlaga, naravno, ima veze sa tim.

Kada vlažnost dođe do previše zasićenog nivoa, vazduh u domu i nije najbolji, međutim lakše se prepoznaje u odnosu na situaciju kada je vlažnost u domu niska.

Kada se uoči da se kondenzacija, tj. vlaga skuplja na prozorima ili zidovima, to je jasan znak da vlažnosti u domu ima previše. To je ujedno i znak da treba da se reaguje, kako bi se izbegli svi potencijalni problemi koji mogu nastati.

Vlaga i kako se izboriti?

Konkretno, na šta je potrebno obratiti pažnju, kako smanjiti šansu za stvaranje vlage ili borbu sa njom, ako se ipak pojavi.

Ventilacija je važna

Neophodno je prostoru obezbediti ventilaciju što se postiže provetravanjem. Najbolje je nekoliko puta u toku dana otvoriti prozor na 10 do 15 minuta kako bi svež vazduh ušao u prostor.

Vlaga i kako je ograničiti

Ograničavanje vlage može se postići na različite načine. Na primer, nema potrebe da tokom tuširanja voda teče sve vreme. Takođe, najbolje je dok tuširati se dok su vrata kupatila zatvorena, a prozor u kupatilu otvoriti  nakon kupanja. Svakako, mehanički odstranjivači vazduha i aspiratori definitivno su dobrodošli u domu.

Grejno telo najbolje je da se nalazi ispod prozora

U stanovima sa centralnim grejanjem mahom su radijatori i postavljeni ispod prozora. To obezbeđuje kontinuirani protok vazduha i manje su šanse da se pojavi vlaga.

Adekvatna ventilacija

Pomenuto provetravanje je veoma važna stvar i mimo problema sa vlagom te to treba praktikovati u svakom slučaju.

Vlaga i apsorberi

Apsorberi vlage su, u stvari, posude koje sakupljaju suvišnu vlagu. Vlaga koja se, logično, kao voda sakuplja u donjem delu apsorbera se jednostavno prospe u kanalizaciju. Zgodno je koristiti apsorber tokom cele godine, ali je on aktivan samo kada je vlažnost u prostoru povećana.

Sredstva koja pomažu kod uklanjanja vlage

Suvišna vlaga koja se kondenzuje na nekoj površini nastaje kada je ta površina hladnija od susedne. To se najčešće dešava u uglovima prostorija, na takozvanim hladnim mostovima, tačnije na spojevima betonskih elemenata sa zidom od cigle ili bloka. Zato se preko površine na kojoj nastaje vlaga mažu sredstva koja potpomažu apsorpciju toplote iz grejane prostorije. Na taj način se temperatura tog hladnijeg dela zida podiže za maksimalno 5 stepeni, pa će ukloniti uzrok zbog kog dolazi do kondenzacije.[vc_column_textKako je vlaga problem sa kojim se mogu susresti mnogi domovi, tako je velika i ponuda artikala i saveta koji bi mogli da budu rešenje u ovoj borbi koja itekako može da oteža funkcionisanje u svakodnevnom životu. Zato je dobro uvek imati na umu da problem nije nerešiv, ali da svejedno treba preduzeti šta je izvodljivo kako do njega ne bi ni došlo.