Konoplja je – stručnjaci tvrde, a laici sumnjaju – velika stvar u svetu građevinarstva. Tačnije, sa bržim stopama uzgoja i napretkom u preradi, ovaj se prirodni materijal polako ali pouzdano približava drvetu, čeliku i betonu. Naime, kad je u pitanju strukturalni građevinski materijal, poznato je da većina savremenih zgrada sadrži gotovo sve tri pomenute komponente, iako jedna najčešće dominira.

Iz tog razloga stiče se utisak da je tržište gotovo zaključano za bilo kakvu alternativu. Ipak, konoplja se opasno primiče, a čak bi, prema prognozama onih koji gledaju u dalju budućnost građevinarstva, mogla da zameni dobro staro drvo.

Konoplja već prisutna u građevinarstvu

Već godinama unazad konoplja se koristi za pravljenje užadi, bioplastike, izolacije, kao i drugih materijala. Njeni glavni aduti su brzi rast i čvrstina. Međutim, nije tajna da su doskora proizvodi od ovog materijala bili izolovani, odnosno, ređi slučajevi. Svejedno, konoplja danas postaje sve održivija opcija kada se radi o uobičajenim građevinskim elementima.

Poznato je da drveće i šume uklanjaju ugljen-dioksid iz atmosfere i tokom fotonsinteze pretvaraju u ugljenik. Ugljenik, potom, skladište u obliku vegetacije i drveta, a ceo taj proces poznat je kao sekvestracija ugljenika.

Ta sposobnost drveta da obavlja seksvestraciju potpomogla je njegovu intenzivnu upotrebu u gradnji. Logično, sa ponovnim rastom interesovanja za drvnu građu došlo je do porasta brige zbog prekomerne seče šuma i krčenja.

I konoplja, kao i drvo, skladišti ugljenik. Činjenica da ona brzo raste čini je superiornijom sirovinom kada je reč o hvatanju ugljenika. Primera radi, konoplja se uzgaja čak sto puta brže od hrasta, tačnije, može se uzgojiti za najviše 120 dana. Pored toga, kada govorimo o ugljeniku, konoplja apsorbuje više od 20 tona ugljenika po hektaru. Ova količina se udvostručuje ukoliko ne gubimo iz vida mogućnost njene dve žetve na godišnjem nivou.

Konoplja: materijal za eko-gradnju

U vremenu gotovo sveopšteg zagađenja – vazduha, vode, prirode, uviđamo i koliko smo preplavljeni smećem. Od ove biljke koja nam je, takoreći nadohvat ruke, može se proizvesti biorazgradiva plastika ili papir – i to bez uništavanja hektara i hektara šume, i bez ispuštanja ogromne količine COu atmosferu.

Dok se pojedini ljubitelji eko-gradnje odlučuju za prirodne materijale kao što su slama, kamen, zemlja, sve je više ljudi koji su počeli da se interesuju upravo za konoplju. Oni koji su već odlučili da ovaj materijal proglase savršenim kao jedan od vodećih argumenata navešće upravo to što raste za svega 4 meseca.

Materijal koji pruža dobru izolaciju

Kad se već priča o zagađenju, treba podsetiti da je upravo građevinski sektor odgovoran za više od 30% globalne upotrebe energije, i preko 15% emisija gasova staklene bašte. Povećanjem gradnje upravo konopljom bar u pogledu porodičnih objekata, taj postotak bi se smanjio.

Konoplja je izvrstan izolator, posebno kada je u pitanju zvučna izolacija. Veliki plus za nju je i to što je otporna na vlagu.

Ljudi koji se iole razumeju u procese gradnje okvirno znaju koliko je klasičnih materijala potrebno za zidanje kuće, dok se o količini konoplje neuporedivo manje zna. Informacije sa terena govore da za kuću od 150 kvadrata treba oko 6 tona konoplje. Ta količina se može dobiti na površini od jednog hektara.

Konoplja i stanje sa nabavkom

Mada je industrijska konoplja brz građevinski materijal, tok gradnje brzinom i nije usklađen sa tokom uzgoja ove biljke. Jugoslavija je nekada bila lider na svetskom tržištu konoplje i posedovala celokupnu tehnologiju za obradu, ali svega toga danas nema. Mašine iz tog doba ne postoje, inženjeri su sada već stari, a od liderstva na tržištu smo predaleko.

Konoplja danas ponovo postaje popularna kao zdrava namirnica u svetu, dok u našoj zemlji i dalje slovi za opasnu, te se ne dozvoljava konzumacija u ishrani. To istovremeno znači da poljoprivrednici imaju problema sa plasiranjem ove kulture. Nedostaju nam i mašina za obradu, te je mogućno koristiti konoplju ponajviše za ogrev. Stiče se utisak da i dalje ne razumemo benefite koje donosi ova biljka i da stoga nema pomaka kada se radi o usklađivanju zakona.

A popularisanje ove kulture u svetu gradnje će kod nas, po svemu sudeći, tek pričekati.